Združba sive jelše raste na karbonatnih in nekarbonatnih peščenih nanosih, predvsem v montanskem pasu ob gornjem in srednjem toku rek. Ne razvije se neposredno na produ, pač pa se pojavlja kot faza v nadaljnjih sukcesijskih stadijih. Združba je inicialna, vendar je na teh rastiščih, kjer se odlaga in odnaša material, relativno trajna. Rastišča so občasno poplavljena. Kljub temu so tla zračna in zadržujejo humus v različnih površinskih plasteh.

Diagnostična kombinacija rastlinskih vrst
Drevesna plast: siva jelša (Alnus incana), rdeča vrba (Salix purpurea), bela vrba (Salix alba).
Grmovna plast: Alnus incana, Cornus sanguinea, Frangula alnus, Ligustrum vulgare, Lonicera xylosteum, Prunus padus, Salix nigricans, Viburnum opulus.
Zeliščna plast: Aegopodium podagraria, Brachypodium sylvaticum, Campanula trachelium, Carex alba, Clematis vitalba, Clinopodium vulgare, Crepis paludosa, Dactylis glomerata, Deschampsia cespitosa, Equisetum fluviatile, Eupatorium cannabinum, Euphorbia amygdaloides, Fragaria vesca, Galium mollugo agg., Geranium robertianum, Humulus lupulus, Knautia drymeia subsp. drymeia, Lycopus europaeus, Melica nutans, Mycelis muralis, Phragmites communis, Prunella vulgaris, Rubus caesius, Salvia glutinosa, Stachys sylvatica, Tussilago farfara.
Mahovna plast: Plagiomnium undulatum.

Siva jelša gradi skoraj monodominantne sestoje, v katerih najdemo mnogo rastlinskih vrst, ki so ostanki razvojnih sukcesijskih stadijev v okviru združbe.

Gozdovi sive jelše so pogosto panjevci. Les se uporablja predvsem za kurjavo. Ti gozdovi imajo pomemben varovalni pomen na bregovih rek, brežinah in prodiščih.

Združbo sive jelše uvrščamo v zvezo Alnion incanae.

Communities of grey alder grow on carbonate and non-carbonate sand deposits, particularly in the montane belt along upper and middle river courses. They do not develop directly on the gravel, however, but appear as an intermediary phase of successive stages. The communities are initial but with a relative long presence on these sites with alluvial deposits. The sites are periodically flooded. In spite of that the soils are aerated and able to accumulate humus in different surface layers.

Diagnostic combination of plant species
Tree layer: Alnus incana, Salix purpurea, Salix alba.
Shrub layer: Alnus incana, Cornus sanguinea, Frangula alnus, Ligustrum vulgare, Lonicera xylosteum, Prunus padus, Salix nigricans, Viburnum opulus.
Herb layer: Aegopodium podagraria, Brachypodium sylvaticum, Campanula trachelium, Carex alba, Clematis vitalba, Clinopodium vulgare, Crepis paludosa, Dactylis glomerata, Deschampsia cespitosa, Equisetum fluviatile, Eupatorium cannabinum, Euphorbia amygdaloides, Fragaria vesca, Galium mollugo agg., Geranium robertianum, Humulus lupulus, Knautia drymeia, Lycopus europaeus, Melica nutans, Mycelis muralis, Phragmites communis, Prunella vulgaris, Rubus caesius, Salvia glutinosa, Stachys sylvatica, Tussilago farfara.
Moss layer: Plagiomnium undulatum.

Grey alder forms almost monodominant stands where many plant species are found as remnants of previous and later successive stages.

The forests of grey alder are frequently coppiced as they are particularly used as firewood. At the same time, they play an important protective role on riverbanks, slopes, and gravel pits.

The Alnetum incanae is classified in the alliance Alnion incanae.

__________________

Aichinger E. 1933: Vegetationskunde der Karawanken. Pflanzensoziologie 2, 329 s.
Trinajstić I. 1964: Vegetacija obalnog područja rijeke Drave u širokoj okolini Varaždina. Magistarski rad. Zagreb. 145 s.
Wallnöfer S., L. Mucina & V. Grass 1993: Querco-Fagetea. V: L. Mucina, G. Grabherr & S. Wallnöfer: Die Pflanzengesellschaften Österreichs, Teil III. Wälder und Gebüsche, Jena, s. 85–236.
Accetto M. 1996: Kočevska - neusahljiv vir vegetacijskih in florističnih zanimivosti. Kočevski naravni park (Kočevje) 4(4): 10–11.